Kad su voditeljica Napretkove zaklade Otvorena kuća gđa Slavica Mijić Lukač i Ante Kajinić, profesor i akademski slikar 2018. godine pokrenuli projekt Posavski umjetnički likovni simpozij (PULS) u Garevcu, teško da su znali koju će radost i inspiraciju podariti umjetnicima. Iako je PULS-ov cilj promocija kulture te revitalizacija Bosanske Posavine, ovaj projekt ne postiže samo tu, već unaprijed određenu, temeljnu ideju. Koliko uz samu revitalizaciju ovoga područja ovaj projekt ispunjava i duše umjetnika, jasno pokazuje činjenica da se mnogi od njih vraćaju raditi u predivnoj Otvorenoj kući godinu za godinom.
Garevac, ovo malo mjesto u Bosanskoj Posavini, čini se kao da je zadnjih 30 godina gotovo pa i zaboravljeno. Nastanjuju ga ratom razrušene kuće, tek pokoja obnovljena i ponovno naseljena. Dolaskom na ovo područje, ne može vas ne obuzeti tuga za onime što je ovim ljudima oduzeto, no boravkom i druženjem sa stanovnicima Garevca i okolice, ne odlazite s istim osjećajem. Ljepota ovoga mjesta su ljudi, mala zajednica koja je spremna dati sve i otvoriti srce svakome tko dođe te tako pružiti nevjerojatno lijepa sjećanja, neizmjernu zahvalnost i stvoriti ljubav prema ovome području.
Da je PULS već upisan kao vrlo uspješan simpozij ukazuje i činjenica da je o njegovu sadržaju, ove godine, izvještavalo mnogo televizijskih i novinskih kuća. U ovomu, višegodišnjem, procesu oživljavanja Bosanske Posavine sudjeluju već afirmirani umjetnici koji boravkom u Garevcu i kreativnim radom žele pridonijeti kulturnom i duhovnom razvoju ovoga područja. Ovogodišnji simpozij, četvrti u nizu, odlikuje se sudjelovanjem umjetnika raznih stilova, područja interesa, generacija i osobnosti koji su kreativnim angažmanom doprinijeli zajednici Otvorene Kuće, Garevca i Bosanske Posavine.
Fascinacijom svjetlosnim refleksijama u mediju fotografije, uz privremene intervencije u prostoru, Renata Papišta kao da sugerira na neizbježnu povezanost prošlosti i sadašnjosti te budućnosti i promjena koje ona nosi. Suodnosom elemenata razrušene kuće i postavljene aluminijske mreže, oblikovane poput namreškana mora, refleksijom svjetlosti postiže sjene zabilježene medijem fotografije. Aplikacijom korištene mreže na platno, u odnosu sa svjetlošću i pozicijom gledišta, sjene se izmjenjuju te sugeriraju na prolaznost trenutka i dolazak novoga.
Važnost opuštenog rad u prirodi dolazi do izražaja geometrijskim apstrakcijama Gorana Kujundžića. Radove nastale u Garevcu odlikuje preciznost i potankost za čije ostvarenje je, uz umjetnikov talent, strpljivost i smiren duh, svakako zaslužan opušten rad u spokojnom okruženju koje samo Otvorena kuća može ponuditi.
Društveni aspekt simpozija koji podrazumijeva razmjenjivanje iskustava, informacija te druženje, važan je u umjetnikovu kreativnom procesu, a Marka Šošića upravo inspirira na česti povratak u Garevac. Vedru osobnost umjetnika oslikava i simpatični ružičasti diptih nastao na ovogodišnjem simpoziju. Diptihom „Nije mi lajko” na humorističan način, pseudorokoko stilom, moglo bi se reći, referira se na utjecaj društvenih mreža današnjice.
Otvorenu kuću, mjesto gdje umjetnici nisu opterećeni užurbanošću svakodnevnoga života te mogu razmisliti o svom radu, svakako cijeni umjetnica Jasmina Runje. Želja za stvaranjem kao da je emocionalna hrana ovoj umjetnici čija je predanost stvaranju uočljiva u posvećenosti gusto iscrtanim linijama rada nastalog na PULS-u. Poetiku koju njeguje niz godina također obilježava rad u zemljanim bojama inspiriran arhitekturom čije segmente umjetnica uzima stavljajući ih u kontekst slike i svojega viđenja određenih arhitektonskih elemenata u likovnoj sadašnjosti.
Niz tamnih radova Borislava Božića s dinamično iscrtanim linijama u svijetlim bojama, oslikava nevjerojatan žar umjetnika prema umjetnosti te ambiciju za radom i stalnim napretkom. Uveseljavajući sudionike PULS-a, ovaj konceptualni umjetnik i slikar pokazao je zavidno znanje medija fotografije, dokumentirajući Garevac i sudionike simpozija kameromobscurom.
Apstraktni radovi koji tonskom modelacijom i oblikovanjem elemenata postižu efekt kakva razbijena stakla, djelo su umjetnika Ivana Bogovića. Vještim korištenjem nijansi crvene boje, ovaj najmlađi sudionik pokazao je stručnost koju svakako vrijedi cijeniti.
Umjetnički voditelj simpozija Josip Mijić, u sklopu teorijskog dijela, organizirao je predavanja i raspravu na temu ,,Likovna umjetnost u digitalnom dobu”. Da umjetnost treba ići u korak s vremenom te njezino djelovanje u virtualnom svijetu, zavidnim znanjem i stručnošću predstavio je vlastitim predavanjem. Profesionalnost ovog umjetnika vidljiva je i pri detaljnom proučavanju radova nastalih u Garevcu. Na crnoj podlozi koju ovaj umjetnik preferira, ističe se na tisuće svijetlih kvadratića, formiranih u cjelinu, koji ukazuju na predanost, koncentraciju i vještinu ruke ovoga umjetnika, potrebnih za ovako detaljnu izvedbu djela.
Sloboda izražavanja, kreativnost, razmjena mišljenja, ideja i znanja te gostoprimstvo gđe Slavice Mijić Lukač obilježile su ovogodišnji simpozij. Nevjerojatno iskustvo upoznavanja ovoga kraja izletom u franjevački samostan, tradicionalnom ljetnom zabavom i druženje s mještanima, omogućilo je umjetnicima nova iskustva te promišljanje o vlastitim radovima iz drugačije perspektive. Projekt PULS, kvalitetno je zamišljen simpozij koji zbog predanosti i ljubavi sudionika prema radu, umjetnosti, novim iskustvima i Bosanskoj Posavini postaje mnogo više od samoga simpozija. Sigurna sam da će PULS svim sudionicima ostati u lijepom sjećanju uz mnogo stečenog iskustva i vrijednih poznanstava.
Lorena Šimić
Popis autora:
1. Ivan Bogović
2. Borislav Božić
3. Goran Kujundžić
4. Josip Mijić
5. Renata Papišta
6. Jasmina Runje
7. Marko Šošić