30 / 30

30 RADOVA ZA 30 GODINA POSTOJANJA I RADA FRANJEVAČKE GALERIJE / FRANJEVAČKOG MUZEJA I GALERIJE ŠIROKI BRIJEG

MALA GALERIJA VELIKA DUHA

Sve počinje prvim korakom kojeg je najlakše učiniti. Međutim,  ukoliko nedostaje „ jasnoće svrhe, spoznaje što hoćete i želje da to ostvarite“  put kojim ste krenuli u samom početku i završava.
Jednostavno vizija mora biti veća od vas samih kako bi spriječila vaše spoticanje o prvom kamenu na koji naiđete. Kamen spoticanja nije spriječio Širokobriješke fratre u njihovom  naumu, jer njihova  je vizija bila puno veća od njih.

Naručivanjem slike 1975. za fratarsku blagovaonicu Dolazak fratara na Široki Brijeg (154 x 464,5 cm) Brune Bulića intenzivirano je prikupljanje umjetničkih djela.Bila je to prva umjetnina naručena za neku crkvenu ustanovu u Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata. Nedugo nakon toga, u prizemlju samostanskog istočnog krila, započelo je uređenje prostora za Riznicu koja je otvorena 1979. Izložene su slike starih majstora, stare knjige i rukopisi, crkveno posuđe i pribor te crkveno ruho.

25. srpnja 1990. uspjeli su, zajedno s ostalim dobrim ljudima, uspostaviti i otvoriti stalni likovni postav Franjevačke galerije i postav avangardnih djela Fra-yu-kulta, s kojima je Franjevačka galerija započela svoj put ostvarenja vizija. Ukupno je svjetlo dana ugledalo oko 280 umjetnina. Stalni postav otvorio je fra Jozo Pejić, prvi i donedavno jedini ravnatelj Galerije, a blagoslovio ju je kardinal Franjo Kuharić. Izbor djela iz fundusa za stalni postav, koji je još tada sadržavao oko 1000 umjetnina, napravio je trojac: Igor Zidić, Svetlana Rakić i fra Vendelin Karačić. Postav avangardnih djela Fra-yu-kulta uradili su sami autori.

U listopadu 1990. put Franjevačke galerije naglo je prekinut zbog Domovinskog rata. Sva izložena umjetnička djela morala su biti skinuta, razmještena i pohranjena uz nadu u bolje sutra. Iako je nevrijeme i dalje trajalo, 17. prosinca 1992. godine otvorena je izložba Stvaramo, dakle jesmo. Galerija je ovom izložbom nastavila svoj prekinuti put. Uslijedio je čitav niz izložbi, koncerata, predstavljanja knjiga i časopisa… koji traje sve do danas. Fundus Galerije rapidno je rastao i premašio brojku 5000. Veličinu vizije širokobrijeških franjevaca potvrđuje i zamisao o potrebi osnivanja Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji BiH te Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg. 28. siječnja 1994. u Galeriji je održana Osnivačka skupština Društva, a 11. siječnja 1996. donesena je odluka o osnutku Akademije.

Ponovna uspostava starog/novog stalnog likovnog postava Franjevačke galerije nije se dogodila i ostala je kao zamisao. Za 20. obljetnicu ravnatelj Franjevačke Galerije fra Jozo Pejić želio ga je uspostaviti u prizemnom izložbenom prostoru, ali bezuspješno. Tek nakon 2012., raznim donacijama, stvoreni su materijalni uvjeti, pa se s ozbiljnim pripremama započelo odmah kako bi stalni likovni postav mogao biti otvoren za 25. obljetnicu postojanja Galerije. U međuvremenu, 27. prosinca 2014., fra Jozo Pejić, dugogodišnji ravnatelj Galerije, napustio nas je ne doživjevši ponovno otvorenje stalnog postava. Zbog važnosti događaja, u travnju 2015. upriličena je izložba Viribus unitis u mostarskoj galeriji Aluminij kao svojevrsna najava. Izbor radova za tu izložbu izvršio je Josip Mijić. Predstavljeno je 95 djela iz fundusa Galerije, od kojih su neka premijerno prikazana.

Za 25-tu obljetnicu postojanja Galerije znatno je preuređen izložbeni prostori i opremljen  profesionalno-galerijskom opremom. Novi likovni stalni postav Franjevačke galerije otvoren je 6. listopada 2015. Postav je radio povjesničar umjetnosti Igor Zidić s koautorima fra Vendelinom Karačićem i Josipom Mijićem. Novim postavom s 231 umjetninom predstavljena su 204 autora. Galerija je zabljesnula u punom sjaju i konačno je uz samostansku Riznicu postala jedna od najutjecajnijih galerija u Bosni i Hercegovini. Od prvoga stalnog postava fundus Franjevačke galerije, uz pomoć prijatelja i nesebičnog zalaganja fratara, rapidno je rastao i premašio brojku 5000 i organizirano je 387 izložbi, uključujući i gostujuće. Galerija je uspjela zainteresirati i uključiti Širokobriježane i šire okružje sa svojim intenzivnim djelovanjem.

Do 2018. Franjevačka galerija je djelovala – kad je registrirana kao samostalna ustanova pod imenom Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg – kao nasljednica uništenoga muzeja koji je djelovao u sastavu Franjevačke gimnazije. Od tada, prema Statutu, aktualni gvardijan je i ravnatelj kulturne institucije.

Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg ove je godine, 25. srpnja 2020., obilježila 30. obljetnicu postojanja i rada Galerije izložbom fra Jozinih portreta pod naslovom Trag duše, koju je kritički popratio Tomislav Ćavar, te monografijom/spomenicom Fra Jozo s tašnom i izložbom probranih plakata izložbi koje je Galerija organizirala tijekom tridesetogodišnjeg rada. Izložbom fra Jozinih portreta i monografijom/spomenicom odano je priznanje dugogodišnjem ravnatelju Galerije fra Jozi Pejiću.

Izložbom 30/30 – 30 radova za 30 godina postojanja i rada Franjevačke galerije / Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine Galerija je nastavila s obilježavanjem obljetnice. Fundus Galerije je rastao na različite načine, a jedan od njih je darovanje jednog umjetničkog djela umjetnika koji je izlagao u Galeriji. Stoga je iz fundusa Galerije probran po jedan rad, izvučen iz svake godine rada Galerije, odnosno, predstavljeno je 30 radova za 30 godina postojanja i rada. Uz radove su izloženi plakati i cjeloviti popis izložbi koje je Galerija, samostalno ili u suradnji s drugim kulturnim institucijama, organizirala.

Činjenica je da se samo kontinuitetom rada mogu očekivati veliki rezultati, a određeni rezultati potiču i obvezuju na daljnji rad. Ove godine  su Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg zaokružili tek jedan tridesetogodišnji period kao plod svoga rada, ali i kao zalog za dalje. Sad, nakon 30 godina Galerija, ubire plodove svog mukotrpnog i ustrajnog rada. Kakav će daljnji put Galeriji biti to nitko ne zna ali, imajući u vidu  njezinu prošlost za pretpostaviti je da će nastaviti odolijevati nevremenu. Ni pandemija koronavirusa nije ju zaustavila u djelovanju. Nevrijeme traje, ali i Galerija s njim.

Ana Naletilić i Josip Mijić